Župa Podmilačje obuhvaća 22 naselja:
Bare, D.Bešpelj, G.Bešpelj, Bistrica, Bungurovina, Cvitović, Daljevac, Divičani, Doribaba, Karići, Kruščica, Kuprešani, Lupnica, Magarovci, Podlipci, Podmilačje, Podovi, Potok, Seoci, Smionica, Šibenica i Vukićevci.
Nastanak župe Podmilačje
U 15 st. stoljeću sagrađena crkvica Sv. Ive s vremenom je postajala sve poznatija, te dosegla takav rang da se ubrzo nazivala župnom. Ipak, u Podmilačju sve do 19. st., nije bilo župe, u današnjem smislu te riječi. Crkva, a i naselja, pripadali su župi Jajce. Tek koncem 19. stoljeća, točnije 1872. podmilačka se župa odvaja od jajačke, a slijedeće je godine formalno osnovana, te od te godine (1873.) ima svoje sjedište u Podmilačju. U najstarijim izvješćima fra Mate Delivića i fra Pave Dragičevića, spominju se tek tri od 22 naselja koja danas pripadaju ovoj župi. To su Podmilačje, Bistrica i Seoci. 1813. pa na dalje, danas se u župu Podmilačje svrstava 19 naselja. Župa zauzima geografski veliki prostor, s centrom u Podmilačju prostire se na oko 40 km², a broj vjernika se od početka 18 st. (1737.god.) povećao s 191 na 6.849 1991.god.
Naselja župe Podmilačje kroz povijest
Područje Jajca bilo je naseljeno već u prethistorijsko doba. U kasnije doba Stari Rimljani su nastanili ovaj kraj. Poznato je da su u Jajcu imali svoj tabor i naselje, te vojno osiguranje. Ostali su brojni tragovi iza njih: građevinski ostaci, naziv sela Klimenta, kulturni predmeti (oltari i kipovi bogova, posebno se ističu temelji hrama s Mitrinim kultnim reljefom), posmrtni ostaci (grobnica-kovčega) i ostaci javnih kupališta koja su postojala u Divičanima. Također u Divičanima u srednjem vijeku postojao je samostan redovnica. Nije sigurno kojem su redu pripadale, no pretpostavlja se da su to bile klarise. Njih je narod nazivao “divice” i po njima je današnje selo dobilo ime.
Fra Mato Delivić u svom izvješću iz 1737. god., navodi da je u Bistrici postojala crkva Djevice Marije. No, do sada nije otkriveno na kojem je mjestu bila jer ne postoje vidljivi ostaci. Ali taj podatak potvrđuje da je bilo vjernika u tim selima. U današnjem selu Smionica vide se tragovi nekoć slavne tvrđave Komotin. Izgradio ju je, najvjerojatnije, Hrvojev otac Vuk Hrvatinić.
Fra Antun Knežević navodi još neke znamenitosti. Jedna od njih je i groblje koje se nalazi između Lupnice i
Divičana. Sačuvani križevi se i danas se vide i na njima se pale svijeće, najčešće za blagdan Svih Svetih. Brijeg na kojem se nalaze nazvan je Križevi.
